Brbavica
lat. Venus verrucosa
Brbavica
Pripada obitelji Ladinki iz čije obitelji potječu još mnoge poznate Jadranske školjke poput kućica, lakirki. Brbavica kao tipični primjerak ove obitelji provodi svoj život na jednom mjestu zakopana u pijesku. Dubina u pijesku u kojoj će biti zakopana u dno ovisi o danu, najčešće je to tek nekoliko centimetara ispod površine. Brbavice su školjke bijele boje s pokojom smeđom ili žutom prugom koja je više izražena na područjima tvrđeg dna. Brbavice s mekšeg dna obično su dozu sivkaste ili žućkaste te ih se mora dobro izribati prije jela da sav mulj ispadne. Izbrazdane se velikim brojem rebara koje vjerojatno služe da bi se bolje ukopale u pijesak. Rebra mogu poslužiti i kao zaštita od predatora kao što je puž volak koji u slučaju da nanjuši iskopanu brbavicu počne bušiti njezin oklop. Bušenje traje nekoliko sati i produženo je baš zbog toga što volku smetaju rebra na inače čvrstom oklopu. Žive od možda pola metra pa do 20-tak metara dubine u zoni gdje žive gotovo sve vrste školjaka zbog toga što se tu zadržava najviše planktona. Već sam rekao da žive u pijesku ali mogu se zavući i ispod šljunčanog dna, čak i ispod nekih većih kamenja. Mnoge brbavice nakon što ih slučajno valovi ili ribe otkopaju ostanu otkopane jako dugo i vrlo lako prežive ali samo ako u blizini nema volaka ili hobotnica. Najveće mogu narasti do nešto manje od 10 cm ali tako velike su izrazito rijetke i stare jer je mala vjerojatnost da će preživjeti toliko godina. Najčešće ih nalazimo na mjestima gdje ih do tada ljudi nisu tražili i na većim dubinama. Prosječne veličine školjaka su možda 3-4 cm za što im treba najmanje oko 2 godine da narastu.
Energetska i nutritivna vrijednost
Iako ne obiluju mastima, sadrže značajnu količinu dragocjenih omega-3 masnih kiselina koje nas štite od kroničnih bolesti i karcinoma. Kao i plava riba, školjke sadrže jedinstven oblik omega-3 masnih kiselina koji se nazivaju EPA i DHA, a baš te masne kiseline blagotvorno djeluju na kognitivne funkcije te štite od kroničnih bolesti.
Osim vrijednih masnoća, školjke su jedan od najboljih izvora vitamina B12 koji sudjeluje u održavanju zdravlja kostiju, crvenih krvnih stanica, očiju i mozga. Tako 100 g školjaka osigurava impresivnih 824% preporučenog dnevnog unosa, odnosno 49,4 mcg. Školjke su također izvrstan izvor cinka. Svega četiri kamenice zadovoljavaju dnevnu potrebu za tim mineralom, odnosno 10 mg. Cink je važan mineral za naš imunosni sustav, a ima i antioksidativno djelovanje.
Uz cink, školjke su bogat izvor željeza, pa tako 150 g dagnji osigurava dnevnu potrebu za željezom čiji je nedostatak vrlo čest problem pogotovo u ženskoj populaciji. Školjke sadrže i značajnu količinu magnezija, kalija, vitamina A i C, a mogu se smatrati i izvorom joda i selena. Zanimljivo je istaknuti kako su školjke jedan od rijetkih životinjskih izvora vitamina C.Školjke se ujedno smatraju i izvorom kolina, koji ima važnu ulogu u održavanju zdravlja jetre, a posebno štiti od razvoja nealkoholne masne bolesti jetre. Osim jetre, kolin štiti i zdravlje mozga te blagotvorno djeluje na funkciju memorije.
