Kozice
lat. Parapenaeus longirostris
Kozice
Kada govorimo o kozicama, onda mislimo na velik broj različitih vrsta, međutim najčešća i najzastupljenija u prehrani kod nas je dubinska kozica (lat. Parapenaeus longirostris).
Dubinska kozica je sivkasto roze boje. Živa bude išarana smeđim mrljama. Ponekad je zelene i tamnosmeđe boje. Hrani se sitnim organizmima i strvinama. Danju je zakopana u pijesak. Živi na pješčanom i muljevitom dnu do 500 metara dubine.
Prema gastronomskim povjesničarima kozice su se nalazile na stolovima antičkih naroda i pripremale su se na razne načine.
Sam naziv kozice proteže se iz 14. stoljeća od engleskog naziva shrimpe, njemačkog naziva schrempen i staronordijskog skorpna što znači borati, skupiti se ili smežurati. Tijelo im se sastoji od članaka koji se preklapaju u nizu što daje dojam da su smežurane ili da se skupljaju. Kozice spadaju u razred Malacostraca. Pripadnici ovog razreda imaju jednostavno tijelo, mali oklop koji obuhvaća glavu i grudni koš i imaju mišićavi abdomen za plivanje te tanki, lagani vanjski skelet.
Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g svježih kozica iznosi 85 kcal / 356 kJ.
Od toga sadrži 20,1% proteina, 0,51% masti i 0% ugljikohidrata.
Od minerala kozice u većim količinama sadrže kalcij (54 mg što čini 7% RDA), magnezij (22 mg što čini 6% RDA), fosfor (244 mg što čini 35% RDA), cink (1 mg što čini 10% RDA), bakar (0,2 mg što čini 20% RDA) i selen (30 mcg što čini 54,5% RDA).
Od vitamina kozice sadrže niacin (1,8 mg što čini 11%RDA), vitamin B6 (0,16 mg što čini 11% RDA), pantotensku kiselinu (0,3 mg što čini 5%RDA) i vitamin B12 (1,1 mcg što čini 44%RDA), folnu kiselinu (11,4 mcg što čini 6% RDA), vitamin A (24 mcg što čini 7%RDA).
Od ostalih nutrijenata kozice sadrže omega-3 masne kiseline 0,03 g EPA i 0,031 g DHA.
