Kunjka
lat. Arca noae
Kunjka
Po ljušturama kunjka ima sitna radijalna rebra. Boja ljušture je tamno sivosmeđa ili nečisto sivo crvenkasta, sa svjetlijim cik-cak prugama. Mjerena po najdužoj osnovici kunjka maksimalno naraste do 10 centimetara i 6 dekagrama težine. Prosječni primjerci imaju oko 2 dekagrama i oko 6 cm.
Kunjka živi duž čitavog priobalja kopnenog i otočnog dijela našeg Jadrana, što ne znači da živi baš svugdje, poput dagnje. Ponegdje se nalaze njene brojne i guste kolonije, a nasuprot tome postoje područja gdje je skoro nepoznata. Najčešće živi na tvrdim podlogama, ali je ima i na šljunkovito-ljušturastom dnu, pod uvjetom da na takvu dnu ima kamenja. Uvijek je pričvršćena za tvrdu podlogu. Nalazi se na dubini između jednog i 10 metara. Najveća naselja kunjke u našemu dijelu Jadrana nalaze se uz istarsku obalu oko Umaga i Novigrada, zatim u Pašmanskom kanalu i Malostonskom zaljevu, a većih kolonija ima i na mnogim drugim lokalitetima.
Kunjku treba tražiti na pozicijama koje su zaštićene od jačega udaranja mora, ali gdje je istodobno njegovo strujanje jače. Poput ostalih školjki, i ona se hrani filtrirajući morsku vodu, uzimajući iz nje plankton i ostale sitne čestice.
Vađenje kunjki na takvim pozicijama ne predstavlja značajniji problem. Može ih se vaditi i rukama, ali je znatno efikasnija posebna kuka zvana kunjkar. Nju brod vuče po dnu, a ona kunjke otkida s podloge i odmah skuplja. Postoje i posebna kliješta kojima se kunjke mogu otkidati s podloge. Vađenje kunjki moguće je u tijekom čitave godine, ali se to najviše radi u ljetnim mjesecima.Sportski ribolovci koriste kunjku kao dobru ješku prilikom ribolova povrazom i tunjom. Na nju se uspješno love mnoge vrste pridnene bijele ribe koje na kunjku lakomo grizu.
Nutritivne vrijednosti:
Školjke su namirnica koju većina ljudi konzumira tek povremeno, u posebnim prilikama. Toliko je iznimno važnih hranjivih sastojaka koncentrirano u njima, kao što su nemasni visokovrijedni proteini, selen, magnezij, vitamini B12 i B6, niacin i zdrave omega-3 masne kiseline da nije čudo što ih nazivamo morskim blagom. Većina školjaka ima nisku energetsku vrijednost, u njihovu sastavu nalaze se pretežno nezasićene masne kiseline, ali i daleko manje kolesterola nego u mesu kopnenih životinja. Redovita konzumacija školjaka može ojačati naš mozak, srce i imunosni sustav, ali i pomoći u gubitku suvišnih kilograma.
