Škampi
lat. Nephrops norvegicus
Škampi
Škampa ima diljem Sredozemnog pa i Jadranskog mora u kojem su najgušće populacije oko otoka Jabuke, u Velebitskom kanalu te na Kvarneru. Posebno je cijenjen škamp iz Jadrana, ne samo zbog čistoće mora, već i njezine temperature te same klime koja škampu dozvoljava tanku opnu i manje mišićno tkivo. Jadranski škampi borave na manjim dubinama, love se vršama i cjenjeniji su od škampa koji se lovi mrežama za koćarenje jer se tako loveći uništava njihovo nježno tkivo.
Tijelo škampa je duguljasto, ružičasto-narančasto-bijele boje, vitko i bočno spljošteno. Glava i prsa su povezana, rep se sastoji od kolutića, a završava lepezom. Uz noge iz donjeg dijela prsišta izlaze kliješta koja postrance imaju red bodljikavih izdanaka.
Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g svježih škampa iznosi 91 kcal / 381 kJ,
od toga sadrži 16,9% proteina, 1,9% masti i 0,5% ugljikohidrata.
Od minerala škampi sadrže fosfor (205 mg), kalij (185 mg), kalcij (52 mg), magnezij (37 mg), željezo (2,4 mg), cink (1 mg), bakar (0,3 mg) i selen (38 mcg). Od vitamina škampi sadrže vitamine B kompleksa: tiamin (0,03 mg), riboflavin (0,03 mg), niacin (2,5 mg), pantotensku kiselinu (0,3 mg), vitamin B6 (0,1 mg) i kolin (81 mg).
Škampi sadrže i omega-3 masne kiseline, u 100 g svježih škampa nalazi
0,2 g DHA – dokosaheksaenske kiseline i 0,3 g EPA – eikosapentaenske kiseline.
